Zlatno runo

Najstarija tekstilna vlakna, pronađena na arheološkim lokalitetima širom sveta, su vunena vlakna. Čovečanstvo koristi vunu preko 25.000 godina, pa slobodno možemo reći da je tradicija korišćenja vune stara koliko i sama civilizacija. Zbog svojih izuzetnih performansi oduvek je korišćena za izradu kvalitetnih odevnih predmeta koji štite od nepovoljnih vremenskih uticaja. Razvojem trgovine vuna postaje jedna od najcenjenijih roba, a trgovci je vekovima plaćaju suvim zlatom. Vuna je i u istoriji i kroz mitologiju ostavila neizbrisiv trag. Mitološko Zlatno runo predstavlja najveću vrednost i simbol nagrade koja se zaslužuje nakon velikih herojskih dela.

Vuna je oduvek bila cenjena zbog svojih izuzetnih karakteristika jer štiti od hladnoće i vlage, dozvoljava telu da diše i prijatna je na dodir. Osim toga vuna blagotvorno deluje na naše telo svojim antialergijskim, antibakterijskim i antireumatskim svojstvima. Najnovija istraživanja pokazuju, da nas vuna štiti od štetnih elektromagnetnih zračenja iz okoline, kojima smo danas veoma izloženi. Vuna je prirodna, obnovljiva i biorazgradiva, pa možemo slobodno reći da je u tekstilnoj industriji kao materijal izbor broj jedan kada je u pitanju briga o ekologiji i zaštiti životne sredine.

Filcanje vune kao način prerade potiče sa Tibeta, odnosno iz Srednje Azije i Dalekog Istoka, a u Evropu su je doneli Avari i Huni. Mekana i nežna vlakna vune tokom prerade prepliću se u čvrstu, homogenu i neraskidivu strukturu koju zovemo vuneni filc. Najsavršenija i najkomplikovanija tehnika je filcanje vune za šešire i to je početak priče o tradiciji evropske proizvodnje filcanih šešira, koja u Evropi doživljava procvat polovinom 19. veka. Početkom 20. veka šešir postaje neizostavni odevni predmet i modna ikona.

Šešir je oduvek bio simbol moći, suvereniteta, znak superiornosti i socijalnog statusa. Filcane šešire su u istoriji nosili, ali i danas nose, istaknuti ljudi sa jakim ličnim identitetom i izraženim stavom.